Lokalna klima određuje veličinu mladih morskih kornjača

Mlade morske kornjače tijekom razvoja u jajetu jače reagiraju na promjene u količini padalina nego na promjene temperature zraka. Utjecaj količine oborina razlikuje se ovisno o vrsti – ili čak populaciji: dok mlade kornjače glavate želve (Caretta caretta) ostaju manje uz jake kiše, ali im tjelesna masa raste, kod zelene morske kornjače (Chelonia mydas) količina padalina utječe samo na veličinu oklopa, koji postaje veći s porastom količine vode.

Ove složene rezultate pokazalo je sveobuhvatno istraživanje temeljeno na podacima dviju vrsta s 37 plaža diljem svijeta, longitudinalnoj studiji na plažama Floride te eksperimentima na Zelenortskim otocima. Istraživanje su vodili dr. Omar Rafael Regalado Fernández i prof. dr. Ingmar Werneburg sa Senckenberg centra za ljudsku evoluciju i paleookoliš na Sveučilištu u Tübingenu.

Rezultati, dobiveni u suradnji sa Sveučilištem Florida Atlantic i Humboldtovim sveučilištem u Berlinu, trebali bi se uključiti u koncepte zaštite morskih kornjača te doprinijeti raspravama o učincima globalnog zagrijavanja na ovu problematiku. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu BMC Ecology and Evolution.

Ugrožene vrste

Ženke morskih kornjača kopaju gnijezda na plaži, polažu jaja, prekrivaju ih pijeskom stražnjim nogama i vraćaju se u more. Sunce "inkubira" jaja, a tek kada se mlade kornjače potpuno razviju tijekom nekoliko tjedana, izlaze iz jaja i što brže kreću prema moru.

"Razdoblje inkubacije i posebno migracija po kopnu predstavljaju najveće opasnosti za mladunce. Oni imaju brojne prirodne neprijatelje, a veće i snažnije mlade kornjače obično imaju bolje šanse za preživljavanje", objašnjava Werneburg.

Procjenjuje se da samo jedna od tisuću mladih kornjača dosegne odraslu dob. Obje proučavane vrste, glavata želva (Caretta caretta) i zelena morska kornjača (Chelonia mydas), smatraju se globalno ugroženima.

Utjecaj temperature zraka i pijeska na rast tijela mladih kornjača tijekom inkubacije već je više puta istraživan. "Željeli smo, međutim, dodati podatke o utjecaju promjenjive količine oborina na mladunce tijekom inkubacije", kaže Regalado Fernández.

Prevelika količina vlage može biti smrtonosna za embrije. Jake kiše, tropske oluje i poplave uništavaju značajan broj gnijezda, kao i erozija pijeska na plaži. Tome se pridružuju i brojni prirodni neprijatelji.

Brzi razvoj kao strategija preživljavanja

U svojoj strategiji preživljavanja morske kornjače oslanjaju se na što brži razvoj mladunaca kako bi što prije napustili najopasnije stadije i dospjeli u svoje prirodno okruženje – more.

"Dosad se smatralo da visoke temperature u gnijezdu potiču brži razvoj embrija", kaže Regalado Fernández. "Uz to, prema računalno generiranim klimatskim modelima, stope oborina bile su teško predvidive uz porast temperatura zraka", dodaje Werneburg.

Istraživači sada pretpostavljaju da lokalni klimatski uvjeti, posebno vlažnost tla, imaju znatno veći utjecaj na uspješnost inkubacije morskih kornjača nego globalna, teško mjerljiva klima.

"Za učinkovitu zaštitu glavate želve i zelene morske kornjače potrebni su nam mnogo detaljniji podaci o utjecaju regionalnih vremenskih uvjeta na inkubaciju i dinamiku populacija. Ti podaci moraju biti dostupni svima koji su uključeni u zaštitu morskih kornjača", naglašava Regalado Fernández.

Publikacija

Omar Rafael Regalado Fernández, Parima Parsi-Pour, John A. Nyakatura, Jeannette Wyneken, Ingmar Werneburg: Correlations between local geoclimatic variables and hatchling body size in the sea turtles Caretta caretta and Chelonia mydas. BMC Ecology and Evolution.